search icon Arhiva

Manjinski mediji o izborima za nacionalne savete: neutralno, ali bez medijske inicijative

Novosadska novinarska škola sa saradnicima sprovela je tokom oktobra meseca u okviru projekta „Monitoring izbora članova za nacionalne savete nacionalnih manjina“ monitoring medijskog izveštavanja o drugom ciklusu izbora za članove nacionalnih saveta.

Analizirani uzorak obuhvata četiri sedmice pred izbore, 4. novembra 2018. godine, u listovima koji objavljuju sadržaj na jezicima nacionalnih manjina –„Magyar Szo“, „Libertatea“, „Ruske slovo“, „Hlas ljudu“ i „Hrvatska riječ“. Korišćena metoda je kvantitativno-kvalitativna analiza sadržaja sa istovetnim kodnim protokolom na osnovu kojeg su dobijeni kvantitativni podaci za sve medije. Cilj istraživanja jeste da se utvrdi na koji način su manjinski mediji, čiji su osnivači upravo saveti nacionalnih manjina, izveštavali o predizbornoj kampanji, kao i kako su se predstavljale izborne liste i kandidati, te da li se medijskom prezentacijom nekome od učesnika pridavala prednost. Rezultati monitoringa pomenutih medija pokazuju da je uglavnom jedna lista bila češće medijski eksponirana u odnosu na drugu ili druge liste. Takođe, monitoring je pokazao da je izostala medijska inicijativa, odnosno većinom je bilo prisutno faktografsko novinarstvo.

Nivo motivacije za izveštavanje o izborima za nacionalne savete nacionalnih manjina razlikovao se od novina do novina, tako da se ne može izvesti zaključak koji bi se odnosio na sve analizirane medije kada je u pitanju kvantitet informisanja pripadnika određene nacionalne zajednice o izborima. Najveću pažnju ovoj temi posvetile su dnevne novine na mađarskom jeziku „Magyar Szo“. Nešto više o izborima u odnosu na 2014. godinu izveštavao je i nedeljnik na rusinskom jeziku „Ruske slovo“. Nedeljnici „Hrvatska riječ“ i „Libertatea“ pokazali su manju posvećenost u praćenju izbora. U listu „Hrvatska riječ“ posebno je vidljiv velik broj faktografskih žanrova, i malo analitičkog novinarstva. Ovakav rezultat, sa jedne strane se može posmatrati kao posledica specifične situacije u kojoj se našla hrvatska nacionalna zajednica, sa obzirom na to da je već nakon završetka prikupljanja elektorskih potpisa bilo jasno da jedna lista ima ubedjivo veću podršku elektora, te da je sastav novog Vijeća bio vrlo izvestan. Novinari i novinarke lista „Libertatea“ pokazali su spremnost da o temama pišu analitično, što ih izdvaja od drugih medija koji su se vodili aktuelnim događajima prateći ih uglavnom kroz izveštaje i vesti.

Monitoring je takođe pokazao da jednaka zastupljenost svih kandidata i lista nije bila prisutna, te se ovaj standard u medijima u Srbiji bili oni i na jezicima manjina, i na izborima za nacionalne savete čini još uvek teško dohvatljivim.

Izuzetno pozitivan jeste rezultat da novinari pišući o izborima za nacionalni savet nisu iskazivali pozitivne, negativne ili druge subjektivne odnose prema kandidatima i listama, te se eventualna prednost jedne liste mogla videti samo češćim pojavljivanjem u medijima u odnosu na druge liste.

Generalni rezultati monitoringa zajednički većini analiziranih medija pokazuju da su monitorovani mediji na jezicima manjina o izborima za nacionalne savete izveštavali faktografski, neutralno i bez konkretne medijske inicijative.

Izveštaj u celosti sa preporukama moguće pronaći ovde.

Istraživanje je nastalo u okviru projekta koji je podržao Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

Kovčežić – audio... Poziv na trening...