• Aktuelnosti
  • Ko smo mi?
    • O nama
    • NNŠ Tim
    • Godišnji izveštaj
  • Čime se bavimo?
    • Medijska pismenost
    • Fake news
    • Medijska produkcija
    • Monitoring
    • Izdavaštvo
  • Projekti
    • Aktuelni
    • Realizovani
  • Kontakt
  • енглески

Manjinski program na RTV-u: izazovi i očekivanja

17/10/2016 Aktuelnosti
Manjinski program na RTV-u: izazovi i očekivanja

Druga javna rasprava o programima RTV-a održana je 12. oktobra u Senti, gde su se okupljenima obratili glavni i odgovorni urednik Drugog programa Atila Marton, glavni i odgovorni urednik Drugog programa RNS Deže Ereg i Zlatica Njaradi sa Trećeg programa RNS.

Atila Marton, urednik Drugog programa RTV-a, smatra da je taj kanal jedinstven u Evropi, s obzirom na broj jezika i redakcija,koje pritom ne deluju kao prevodilačke službe, već stvaraju originalan program. Ovogodišnji podaci pokazuju da se 21% sadržaja na RTV2 emituje na mađarskom, a isto toliko i na srpskom jeziku. Slede romski (7,04%), rusinski (6,81%), slovački (6,74%), hrvatski (3,01%), ukrajinski (1,14%), bunjevački (1,09%) i makedonski (0,84%) jezik. Marton tvrdi kako je RTV2 nezavisan od političkih pritisaka, te u tom svetlu predstavlja „pravi javni servis“.

Kao jedan od ključnih izazova Drugog programa RNS nameće se otklon od politizacije, tvrdi urednik ovog programa Deže Ereg: „Voleli bismo da novinari ne politizuju, već da izveštavaju o politici“. On je istakao kako Drugi program nastoji da promoviše građanske i sekularne vrednosti društva, ali da istovremeno obezbeđuje i verski program. Uz to, mađarska redakcija može da se pohvali i bogatom arhivom od čak tri hiljade radio-drama. Ključni problem predstavlja nedovoljan domet, budući da je Drugi program RNS dostupan na samo 62% teritorije Vojvodine, što je daleko ispod zakonom predviđenog opsega.

O kompleksnom procesu proizvodnje programa na Trećem programu RNS svedoči činjenica da se taj program stvara na čak 11 jezika, a emituje se na samo jednoj mreži. Zlatica Njaradi naglasila je važnost dramskih i muzičkih formata na manjinskim jezicima, a od posebnog je značaja i tradicionalni festival „Ružin vrt“.

17-1

Dubravka Valić Nedeljković predstavila je ključne rezultate monitoringa programa na mađarskom jeziku, koji je Novosadska novinarska škola sprovodila od januara do juna. Ona je konstatovala kako je primećeno poboljašnje u sferi sadržaja o kulturi, istakavši kako bi trebalo insistirati na vidljivosti i gledanosti RTV-a i van granica Vojvodine. Detaljni rezultati istraživanja NNŠ uskoro će biti predstavljeni na javnim sesijama, kao i na veb stranici škole.

Prva javna debata organizovana je u Zrenjaninu, dok će naredna – treća – biti u Vršcu, 26. oktobra u 18 časova. Za razliku od prethodne godine, pojačan je sistem povratne sprege na javnim debatama, budući da prisutni imaju priliku da popune upitnik sa 12 pitanja i da na taj način ocene kvalitet televizijskog i radijskog programa RTV-a.

Tweet
Share
Pin it
Previous StoryOkrugli sto „Regulatorna tela i medijski integritet“ Next StoryOdržan okrugli sto „Regulatorna tela i medijski integritet“
Digitalni Pogon
FakeNews
  • Latest
  • Dipfejk sadržaji i mogućnosti verifikacije 31.03.2023.

     Dipfejk sadržaji i mogućnosti verifikacije

  • Poziv na trening medijske pismenosti za studente 24.03.2023.

     Poziv na trening medijske pismenosti za studente

  • Obrazovanje novinara za budućnost 24.03.2023.

     Obrazovanje novinara za budućnost

  • Poziv na događaj „Cena istine – Bezbednost novinara i novinarki na Zapadnom Balkanu”  23.03.2023.

     Poziv na događaj „Cena istine – Bezbednost novinara i novinarki na Zapadnom Balkanu” 

  • Jačanje uloge medija u suočavanju sa klimatskom krizom 15.03.2023.

     Jačanje uloge medija u suočavanju sa klimatskom krizom

Archives

Pronađi

Ko smo mi?

  • O nama
  • NNŠ Tim
  • Godišnji izveštaj

Čime se bavimo?

  • Medijska pismenost
  • Fake news
  • Medijska produkcija
  • Monitoring
  • Izdavaštvo

Projekti

  • Aktuelni
  • Realizovani

NNŠ

  • Misija
  • Vizija
Misija

NNŠ je fokusirana na podsticanje demokratske komunikacije i atkivizma u građanskom društvu, na profesionalizaciju medijske sfere i razvoj medijske pismenosti u Srbiji i regionu.

Vizija

Društvo u kojem građani i građanke Srbije objektivno inofrmisani utiču na svoju svakodnevnicu.