search icon Arhiva

Međunarodni dan ljudskih prava

Na današnji dan se obeležava Međunarodni dan ljudskih prava. Ovaj dan je izabran kako bi se obeležila godišnjica kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila „Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima’’ 10. decembra 1948. godine. Tada se međunarodna zajednica usaglasila da, kako bi se očuvala socijalna kohezija, potrebno je da se na jednom mestu definišu koja su to prava i obaveze građana. To je bio prvi put da se osnovna ljudska prava koja se priznaju međunarodno na takav način katalogiziraju na jednom mestu. Tako je istaknuta važnost poštovanja međunarodnih dokumenta zbog toga što ona jasno pokazuju koja su opšta i univerzalna ljudska prava, zato što ona, za razliku od unutrašnjih propisa, ne regulišu druga subjektivna prava pojedinca. Danas u ustavima većine država možemo pronaći posebno poglavlje ljudskih prava.

Tokom najvećeg dela istorije ljudi su živeli u državama koje nisu priznavale ljudska prava kao posebna. Prvi dokument koji proklamuje ljudska prava datira iz 18. veka. Postulati koji nadahnjuju sva ljudska prava potiču iz Francuske revolucije gde je revolucija podignuta u ime slobode, jednakosti i bratstva. Tako je i „Deklaracija o pravima čoveka i građanina” iz 1789. godine bila inspirisana ovim načelima. Unošenje ljudskih prava u zakone počinje 1791. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon Drugog svetskog rata, 1945. godine, osnovane su Ujedinjene nacije. U svojoj Povelji navode da im je jedan od glavnih ciljeva „unapređivanje i podsticanje ljudskih prava“.

Ljudska prava su urođena prava svakog ljudskog bića. „Sva se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svešću i trebа da postupaju jedna prema drugima u duhu bratstva“ – tako počinje 1. član ,,Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima”. Ljudska prava su garantovana svakom čoveku na temelju njegovog postojanja kao čoveka i ona su neotuđiva, što znači da ne mogu nikome biti oduzeta.

Ljudskim pravima smatraju se garantovana prava pojedinca na zaštitu od države, prava koja mu pripadaju na temelju njegovog postojanja kao čoveka, prava koja u svakom slučaju ostaju održiva i država ih ne može ograničavati. Između ostalog, osnovna ljudska prava su: pravo na dostojanstvo čoveka, pravo na razvoj osobe, jednakost pred zakonom i ravnopravnost, sloboda religije i rasuđivanja, sloboda učenja, sloboda mišljenja, sloboda medija i informacija, sloboda okupljanja, sloboda ujedinjavanja, sloboda kretanja, sloboda izbora zanimanja i sloboda rada, nepovredivost stana, garancija privatnog vlasništva, garancija prava na nasledstvo, pravo na azil i peticiju.

Srbija je članica Saveta Evrope od 2003. godine. „Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama“ ratifikovala je još 2004. godine državna zajednica Srbija i Crna Gora (SCG). Tokom 2016. godine Evropski sud za ljudska prava doneo je presude povodom 66 predstavki protiv Srbije, dok je 1.220 predstavki brisano sa liste predmeta ili proglašeno neprihvatljivim. U 19 od ukupno 21 presude donete protiv Srbije u 2016. godini Evropski sud utvrdio je najmanje jednu povredu Konvencije. Sud je usvojio 6 privremenih mera u odnosu na Srbiju. U periodu od 26. do 30. septembra 2016. godine u Srbiji je boravila ekspertska misija Komisije Saveta Evrope protiv rasizma i netolerancije (EKRI). Srbija je u maju izvestila sekretarijat EKRI o primeni preporuka iz 2011. godine.

Važnost ljudskih prava u demokratskom društvu je zaista neosporivo. U današnje vreme smo svedoci povrede osnovnih ljudskih prava, naročito tamo gde je slaba kontrola i gde je vladavina prava upitna. Ljudska prava su bez sumnje nesto što je dragoceno i treba da se nastoji i da se očuva makar i u najtežim uslovima. Zato je neophodno da se edukuju mladi i da se poštuje drugačije.

Riznica: audio-bajke na... Edukacijom i umrežavanjem...