• Aktuelnosti
  • Ko smo mi?
    • O nama
    • NNŠ Tim
    • Godišnji izveštaj
  • Čime se bavimo?
    • Medijska pismenost
    • Fake news
    • Medijska produkcija
    • Monitoring
    • Izdavaštvo
  • Projekti
    • Aktuelni
    • Realizovani
  • Kontakt
  • енглески

Govor mržnje na portalima i društvenim mrežama u Srbiji

31/12/2020
Govor mržnje na portalima i društvenim mrežama u Srbiji

Istraživanje „Govor mržnje na portalima i društvenim mrežama u Srbiji“ posvećeno je analizi (1) govora mržnje i toksičnih narativa u novim medijima u Srbiji, (2) generatora govora mržnje, (3) dinamike širenja takvog sadržaja, (4) širenja govora mržnje kroz komentare i reakcije publike, (5) mogućnosti za preventivno i ex post delovanje protiv govora mržnje na internetu. Sledeći metodologiju prema kojoj su slična instraživanja sprovedena u Sloveniji i Hrvatskoj, identifikovali smo četiri ciljne grupe koje su izrazito izložene onlajn govoru mržnje u Srbiji, a to su migranti, opozicija, novinari i mladi. U zadatom periodu (jun 2019 – jun 2020) posmatrali smo četiri događaja / incidenta koja su prouzrokovala veliki broj reakcija i rasprava.

Generatori govora mržnje ulažu velike napore u umrežavanje, kako bi njihova poruka bila što vidljivija. Tako nastaju specifični klasteri u vidu povezanih lokalnih portala, Fejsbuk stranica i grupa ili Jutjub kanala. Nisu svi klasteri jednako prodorni, a viralnost koju obezbeđuju u velikoj meri zavisi od homogenosti zajednice. Da bi se govor mržnje rasplamsao na društvenim mrežama, potrebno je plasirati ga putem stranica i grupa koje imaju jak zajednički sentiment, tj. zajednički gnev – prema vlastima, opoziciji, migrantima, novinarima, ženama…

Kontranarativi su u zabeleženom korpusu bili veoma retki, što se može objasniti homogenošću grupa i klastera koji raspiruju toksične narative i govor mržnje. Uz to, onaj ko izlaže drugačije mišljenje, ko se suprotstavlja dominantnom narativu unutar jedne onlajn zajednice, suštinski sam sebe izlaže riziku i uvredama, a potencijalno i sajber nasilju i progonu. Upravo zbog toga je, na različitim nivoima, potrebno pružiti podršku pojedincima i grupama koje nastoje da anarhični onlajn prostor učine pristojnijim, odgovornijim, demokratskijim i manje nasilnim.

Ovo istraživanje, sprovedeno s ciljem da pruži doprinos razumevanju ove veoma važne teme, realizovano je u okviru projekta „(Od)govor: Suprotstavljanje govoru mržnje u jugoistočnoj Evropi“, kojim koordinira Mirovni institut iz Ljubljane, u saradnji sa partnerskim organizacijama – Univerzitetom u Ljubljani (Fakultet za društvene nauke), Centrom za mirovne studije iz Zagreba i Novosadskom novinarskom školom iz Novog Sada. Projekat finansira Evropska unija u okviru Programa za pravosuđe i Programa za prava, jednakost i državljanstvo.

Publikaciju možete preuzeti ovde.

Tweet
Share
Pin it
Previous StoryPriručnik za novinare i novinarke o slobodi izražavanja u medijima Next StoryUokvirivanje infodemije
  • Latest
  • Dipfejk sadržaji i mogućnosti verifikacije 31.03.2023.

     Dipfejk sadržaji i mogućnosti verifikacije

  • Poziv na trening medijske pismenosti za studente 24.03.2023.

     Poziv na trening medijske pismenosti za studente

  • Obrazovanje novinara za budućnost 24.03.2023.

     Obrazovanje novinara za budućnost

  • Poziv na događaj „Cena istine – Bezbednost novinara i novinarki na Zapadnom Balkanu”  23.03.2023.

     Poziv na događaj „Cena istine – Bezbednost novinara i novinarki na Zapadnom Balkanu” 

  • Jačanje uloge medija u suočavanju sa klimatskom krizom 15.03.2023.

     Jačanje uloge medija u suočavanju sa klimatskom krizom

Archives

Pronađi

Ko smo mi?

  • O nama
  • NNŠ Tim
  • Godišnji izveštaj

Čime se bavimo?

  • Medijska pismenost
  • Fake news
  • Medijska produkcija
  • Monitoring
  • Izdavaštvo

Projekti

  • Aktuelni
  • Realizovani

NNŠ

  • Misija
  • Vizija
Misija

NNŠ je fokusirana na podsticanje demokratske komunikacije i atkivizma u građanskom društvu, na profesionalizaciju medijske sfere i razvoj medijske pismenosti u Srbiji i regionu.

Vizija

Društvo u kojem građani i građanke Srbije objektivno inofrmisani utiču na svoju svakodnevnicu.