search icon Arhiva

Okrugli sto o istraživanju „Mediji o medijima, slobodi medija i novinarima”

Novosadska novinarska škola organizuje onlajn okrugli sto tokom kog će se diskutovati o tome kako mediji izveštavaju o medijima, slobodi medija i novinarima u petak, 22. januara u 14 časova. Povod za diskusiju je istraživanje NNŠ-a sprovedeno tokom 2019. i 2020. godine, koje je obuhvatalo monitoring portala četiri televizije, pet dnevnih listova, portala medijskih udruženja i regulatornih tela, kao i fokus grupu i dubinske intervjue sa medijskim profesionalcima. Istraživanje je dostupno na sajtu NNŠ-a.

Istraživanje je pružilo sveobuhvatnu sliku o načinu na koji ovi medijski entiteti percipiraju oblast medija, odnosno relevantnost otvaranja javne diskusije o profesiji kojom se pokreću sve druge teme od javnog interesa. Nepokretanje unutrašnje inicijative za diskusiju o sistemskoj promeni medijskog sektora može se objasniti višestrukim razlozima, navodi se u istraživanju.

„Monitoringom je potvrđen opšti utisak izuzetno izražene polarizacije medijske scene, pri čemu je baza polarizacije nedvosmisleno uočena u različitim političkim i ideološkim orijentacijama monitorovanih medija. Politička i ideološka orijentacija uočena je kako na osnovu odabira sagovornika, tako i odabirom tema i žanrova kojima će se date teme obrađivati”. Dodaje je se da ideološka orijentacija, i posredstvom toga jasno izražena polarizacija, dovode do  situacije u kojoj se medijske teme najčešće pojavljuju kao sekundarne u odnosu na primarnu (često političku) agendu koja se u monitorovanim tekstovima uočavala. I način na koji se u dnevnim novinama izveštavalo o profesionalizmu i etici drugog medija najjasnije ukazuje na izrazitu polarizaciju medijske scene u Srbiji.

Informer, Kurir i Večernje novosti ispoljavaju izrazito negativan odnos prema medijima koji kritički promatraju delovanje vlasti, ne utemeljujući svoj negativan odnos argumentovano, već etiketiranjem, ad hominem napadima i zamenom teza”, navodi se u istraživanju i dodaje da, suprotno tome, list Danas o  medijima koji se kritički odnose prema vlasti izveštava neutralno ili pozitivno, da obaveštava javnost o pritiscima sa kojima se ti mediji suočavaju ili ističu njihove profesionalne uspehe, dok o medijima koji o vlasti govore pohvalno, Danas izveštava kao o pristrasnim medijima koji političkom agendom kompenzuju profesionalizam. Uredništvo Blica najčešće prepušta kolumnistima iznošenje stava o drugim medijima i tom prilikom su se mogla uočiti oba pola podeljene medijske scene, navedeno je.

Kada je reč o polarizovanosti portala televizija u pristupima izveštavanju, kao jedan od zaključaka ističe se da portal Pinka „upotrebljava propagandne tehnike poput pristrasnog izveštavanja, senzacionalizma, tendencioznog odabira tema, aktuelnosti i sagovornika u svhu promocije vladajućeg režima”, čak i kada su tema mediji i medijske slobode, dok izveštavajući o drugim medijima „N1 najčešće objektivno i sveobuhvatno ukazuje na loše medijske prakse i povezanost medija sa vladajućom strukturom” ali i da portal N1 izbegavajući da izveštava o napadima na novinare medija koji su predmet kritike, indirektno (nije izveštavano o napadu na novinarku Kurira Ljiljanu Stanišić) doprinosi polarizaciji. Javni servisi bi se mogli svrstati između dva pola koje čine komercijalne televizije. Ipak, objašnjava se u istraživanju, profesionalizam RTS-a i RTV-a najčešće se ogleda u održavanju neutralnosti „kojoj nedostaje konkretan sadržaj da bi se moglo govoriti o objektivnosti”, čime javni servisi „na indirektan način doprinose održavanju lošeg stanja u medijima i stagnaciji u oblasti medijskih reformi”.

Opšti zaključak monitoringa portala glasi da nema dovoljno inicijative za pokretanje tema od suštinskog značaja za pitanje profesionalizacije medijske sfere i pored toga što je registrovano više značajnih primera reagovanja na aktuelne događaje koji se direktno tiču rada i bezbednosti medijskih radnika. „Nedostajuća proaktivnost bi apel pretvorila u reformu, a medije od instrumenta za postizanje interesa u sredstvo slobode govora i mišljenja”, zaključuje se.

Kao prioritetna tema o kojoj se izjašnjavaju medijska udruženja su napadi na novinare, a važnost ovog problema, piše u publikaciji, dokazuju i rezultati fokus grupa i dubinskih intervjua rađenih u okviru ovog istraživanja, kao i pokretanje inicijative Zaštitnika građana da se formira jedinstvena baza svih vrsta napada na novinare, prilikom čega bi se evidentirali i finansijski i ekonomski pritisci sa kojima se novinari suočavaju.

„Stavljanje medijskih radnika u poziciju egzistencijalno zabrinutih pojedinaca koji retko imaju zaštitu sindikata, jer je i sama institucija sindikata retko zastupljena u ovoj profesiji, jedan je od mehanizama za postizanje indirektne cenzure, sistemskim primoravanjem novinara na autocenzuru.”

Komunikacija REM-a sa medijima tokom predizborne kampanje neprimerena javnom organu

Savet za štampu, u značajnoj meri, ima kritički odnos prema medijima kada je reč o poštovanju principa novinarske struke, a taj zaključak važi i za Regulatorno telo za elektronske medije kada je reč o monitoringu poštovanja zakona kojima se reguliše redovni medijski rad, ali ne, u potpunosti, i kada je reč o ponašanju medija u izbornoj kampanji.

U istraživanju se navodi da je tokom izborne kampanje komunikacija REM-a sa medijima imala karakteristike prihvatljive formalne javne komunikacije, ali da je tokom predizborne kampanje

komunikacija bila neprimerena javnom organu, i to pogotovo kada su u pitanju ocene rada štampanih i internetskih glasila koji su se bavili REM-om, budući da je jedan od prvih zahteva opozicije koja je bojkotovala izbore da ovo telo počne da ispunjava svoje zakonske obaveze. Tada je, kako se navodi u istraživanju, REM odgovarao na novinske i stručne tekstove u krajnje negativnom kontekstu optužujući određene medije, političke partije i nevladine organizacije (Politika, Danas, CINS, Stranka slobode i pravde, Transparentnost Srbija) da su svoju osnovnu ulogu podredili organizovanju negativne kampanje protiv ovog tela.

„Javnu komunikaciju REM-a u datom trenutku karakteriše neuobičajen diskurs, karakterističan za tabloidne sadržaje: ‘…Isto tako mogu da ponavljaju da su videli i Jetija, čudovište iz Loh Nesa, male zelene na Marsu, Bambijevu mamu, duhove, megalodona, i Šangrila’; ‘…najbolji odgovor na harangu koju je, protiv Regulatornog tela za elektronske medije, pokrenuo CINS, preuzeo Danas, a zasolili jedna Đilasova služavka, i dva batlera’; ‘….Gospoda iz CINS-a očigledno veruju da je zemlja ravna ploča’”, primeri su koji se pominju u publikaciji.

Preporuke: Insistirati na transparentnosti medijskog finansiranja, osnivati sindikate i pokretati medijske inicijative o temama iz sfere medija

Insistiranje na potpunoj transparentnosti medijskog finansiranja i osnaživanje mehanizama kojima bi se sprečile zloupotrebe u oblasti medijskog poslovanja, jedna je od glavnih preporuka navedenih u istraživanju, zato što je, kako se navodi, “medijska autonomija neraskidivo povezana sa medijskim poslovanjem”. Državne institucije, medijska udruženja, kao i sami mediji trebalo bi da podstiču osnivanje sindikata koji bi bili podrška medijskim radnicima koji se suočavaju sa pritiscima, pretnjama ili napadima, dok je preporuka medijima da o ovoj oblasti izveštavaju složenim i analitičkim žanrovskim formama, te da češće pokreću medijske inicijative o pomenutim problemima iz sfere medija, navedeno je u publikaciji.

Javnim servisima se preporučuju da, kao mediji koji bi morali biti uzor novinarskog profesionalizma, preuzmu inicijativu u izveštavanju o medijskim temama koje su u javnom interesu, prvenstveno u kontekstu izveštavanja o projektom sufinansiranju medija i bezuspešnom sprovođenju medijskih zakona budući da je primećeno da RTS i RTV najčešće ne izveštavaju o značajnim i aktuelnim problemima ove profesije čime doprinose održavanju evidentno lošeg stanja.

O ovim i drugim zaključcima i rezultatima istraživanja, kao i o preporukama za unapređivanje medijske prakse prilikom izveštavanja o medijima, slobodi medija i novinarima govoriće Darko Šper (Sindikat Nezavisnost u Radio-televiziji Vojvodine), Željko Bodrožić (NUNS), Tamara Skrozza (Komisija za žalbe Saveta za štampu), prof. dr Rade Veljanovski i prof. dr Dubravka Valić Nedeljković.

Okrugli sto će se realizovati preko aplikacije Zoom u petak, 22. januara u 14 časova i možete se priključiti putem sledećeg linka: https://zoom.us/j/98526491897?pwd=NFRWTHdJYVd6djBiMzRVN0owbEw0Zz09.

Edukativni materijali za... Mediji u vreme...