search icon Arhiva

Dan slobode medija: propuštena šansa

Pre tačno tri godine povodom 3. maja Dana slobode medija podsetili  smo na sajtu NNŠ da postoji jedna misao o slobodi koja se pripisuje francuskom piscu Alberu Kamiju „Sloboda nije ništa drugo nego šansa da budeš bolji“. E ako to primenimo na medijsku sferu Srbije ta šansa je od tada do danas potpuno propuštena.

Dnevni list „Danas“ 25. januara 2023. navodi da je u Srbiji sloboda izražavanja sužena, a po medijskim slobodama je najlošije ocenjena među zemljama Zapadnog Balkana, objavila je britanska neprofitna organizacija Indeks cenzure. Srbija po tom indeksu ima sužene i akademske slobode (šesta grupa) i delimično sužene digitalne slobode (četvrta grupa). Kao potupno otvorene ocenjene su Australija, Austrija, Belgija, Kostarika, Danska, Estonija, Finska, Nemačka, Irska, Litvanija, Letonija, Holandija, Novi Zeland, Norveška, Portugal, Švedska i Švajcarska.

Najlošije ocenjene su, između ostalih, Bahrein, Belorusija, Mjanmar, Kina, Kuba, Severna Koreja, Saudijska Arabija, Sirija, Ujedinjeni Arapski Emirati.

Rusija je svrstana u devetu grupu zemalja u kojima je sloboda izražavanja teško ograničena, Ukrajina u sedmu sa delimično ograničenom slobodom izražavanja, a SAD i Velika Britanija su delimično otvorene zemlje svrstane u treću grupu.

U izveštaju Reportera bez granica za 2022. godinu, u delu koji se odnosi na Srbiju, ocenjeno je da je politička klima u Srbiji „visoko polarizovana”, a da su novinari česta meta političkih napada.

Reporteri bez granivca ocenjuju da Srbija raspolaže pravnim okvirom koji je napredan u domenu medija, ali da se novinari nalaze u okruženju koje je često restriktivno i da je zastupljena autocenzura. Konstatuje se da novinari u Srbiji još ne osećaju zaštićeno i podseća da su mnogi slučajevi napada na ostali nerazjašnjeni, među kojima i ubistvo Slavka Ćuruvije 1999. godine.

Tri najbolje rangirane države na svetu u klasifikaciji Reportera bez granica o slobodi medija su Norveška na prvom, koja je i 2021. godine bila na toj poziciji, Danska na drugom i Švedska na trećem mestu. U novom Indeksu slobode medija, 2022. najviše zemalja – njih 28 uvršteno je u „veoma lošu” grupu.

Najgore pozicionirane na Indeksu slobode medija su Iran na 178. poziciji, Eritreja na 179. i Severna Koreja na poslednjem, 180. mestu.

Tu su i Rusija na 155. mestu, Belorusija na 153, Kina na 174. mestu, Iran na 178.

Još jedno međunarodno monitorovanje slobode medija (Media Freedom Rapid Response) navodi da toksično okruženje u kom rade novinari u Srbiji predstavlja razlog za zabrinutost. 

U izveštaju, čiji su autori Evropski centar za medijske slobode (ECPMF), Međunarodni institut za štampu (IPI), kao i Evropska federacija novinara (EFJ), navedeno je da je od januara do decembra 2022. zabeleženo 813 slučajeva kršenja medijskih sloboda. Na udaru se, kako je ukazano, našlo 1.339 pojedinaca ili medijskih organizacija. Kada je reč o Srbiji ukazano je da toksično okruženje inspirišu političari, kao i drugi mediji, koji etiketiraju novinare kao izdajnike ili državne neprijatelje – podstičući dodatna zastrašivanja.U izveštaju je zabeležena 41 prijava kršenja medijskih sloboda na štetu 60 pojedinaca ili medija. Navodi se, između osralog, da je beogradski dnevni list „Danas“ najmanje pet puta bio na meti, kako je navedeno, ozbiljnih pretnji po fizičku bezbednost novinara. 

Srbija je po izveštaju Fridom Hausa, za 2022. godinu ocenjena sa 60 od 100 bodova, što je pad u odnosu na 2021. godinu kada je dobila ocenu 62 od 100. U grupi je „delimično slobodnih zemalja”, zajedno sa Kosovom, Meksikom i Liberijom koji takođe imaju 60 bodova.

Maksimalnim ocenama ocenjene su Švedska, Finska i Norveška, dok su na dnu liste Južni Sudan, Sirija, Tibet.

Fridom haus navodi vlast Srpske napredne stranke kao glavni razlog za kontinuirano sve gore ocene Srbije. Fridom Haus iznosi žestoke kritike na račun vlasti SNS-a u pogledu brojnih drugih pitanja – korupcije, izbora, sudstva, građanskih sloboda.

Jedna od najvećih kritika ove organizacije tiče se povezanosti vlasti sa korupcijom i organizovanim kriminalom, kao i nedovoljno efikasnoj borbi Agencije za sprečavanje korupcije, tužilaštva i policije.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti Internešenal objavio je izveštaj o stanju ljudskih prava u svetu. Kao dva ključna događaja u 2022.godini, u Izveštaju su navedeni rat u Ukrajini i gušenje protesta u Iranu. U izveštaju o Srbiji, Amnesti podvlači pretnje nezavisnim novinarima i ugrožavanje slobode medija. Takođe, govori se i o ekološkim aktivistima koji su se tokom protesta suočili sa prekomernom upotrebom sile.

U izveštaju Evropske komisije ističe se da u Srbiji nije zabeležen napredak u oblasti slobode izražavanja, a razlozi za zabrinutost su i dalje verbalni i fizički napadi na novinare i sve veće kašnjenje u sprovođenju medijske strategije.

Navedeni izveštaji, svi redom, ukazuju koliko je Srbija u suštini svake godine sve niže na lestvici koja rangira zemlje po slobodi medija, čak i ako formalno zauzme bolju poziciju, faktografski u objašnjenju političkog okruženja u kojem rade novinari ističe se koliko je ono neprijateljsko prema medijima koji pokušavaju da zadovolje osnovna pravila dobrog novinarstva: kritičnost, balansiranost, nediskriminatornost, znanje, tolerantnost, istinitost.  

Najnovije istraživanje Novosadske novinarske škole ukazuje u najkraćem da je monitoring jutarnjih programa i večernjih informativnih emisija tipa dnevnik javnih servisa, komercijalnih televizija sa nacionalnom pokrivenošću i kablovskih kanala N1 i Nova S koje imaju bogat informativni program, pokazao suštinski različito viđenje svakodnevice u Srbiji i uređivačkog opredeljenja o tome šta je to javni interes vredan medijske pažnje. Dakle deo medija je u potpunosti promoter vlasti, drugi su to delimično a treći se kritički odnose prema svemu što vladajuća elita radi. Istovremeno  vladajuća stranka i njeni koalicioni partneri svojski podržavaju i hvale medije koji su joj skloni a žestoko kritikuje i na svake načine ometa, čak do direktnih pretnji novinarima, rad medija koji je kritikuju, što najjasnije pokazuje koliko je medijska sfera u Srbiji prostor samo delimične, ili bolje reći selektivne, slobode.

prof. dr Dubravka Valić Nedeljković

 

EU Resurs centar... Poslovni modeli za...